Alternativna je povijest oduvijek bila privlačna svim stripašima, piscima fantasy knjiga i svima onima koji su se u književno-umjetničke vode uputili nekim posrednim putovima. Suvremena književnost krenula je drugim putem, i unutar svojih tekstova stala je inzistirati na razradi suvremenih mitova – poput onih o identitetu, nacionalnosti, egzistenciji i desetcima drugih izvedenica koje su redovito izranjale iz područjâ književne i političke teorije. Izvorni se, herojski mit, nije zaboravio već je unutar korpusa egzistirao na drugačiji način. Junak moderne drame nije mogao imati Sigfriedove ili Heraklove osobine, a likovi koji se tih osobina nisu mogli odreći protjerani su na margine – u takozvanu trivijalnu književnost na kojoj su egzistirali više ili manje uspješno.

Ne treba ni spominjati koliko je dugo strip koketirao (premda ovaj proces nije ni blizu svojega završetka) sa trivijalnom književnošću. Ruku na srce, klasifikatorima posao nije bio težak. Broj šund-junaka, zapleta i katastrofa koje su prijetile zemlji povećavao se s popularnošću stripa, a kako je ista rasla, rasla je i potražnja za novim pričama. Hiperprodukciji se nije moglo umaći i šablonsko pisanje bilo je neizbježno. Šablonsko pisanje iliti šund književnost.

Ipak, iz pisaćih strojeva ovih autora izlazili su detaljizirani svjetovi, obilježeni vlastitim panteonom božanskih stvorenja, ispunjeni mračnim tajnama i drevnim sukobima, svim onim osobinama koje su navlačile generacije čitatelja da te iste stripove ponovno uzmu u ruke ne bi li konačno razmrsili zapletenu pripovijest. Ramíro je produkt jedne takve opsesije. U ovom slučaju, predmet opsesije je srednjovjekovna Španjolska. Nestvarno mjesto na kojem su se sukobljavale tisuće arapskih i kršćanskih vojnika, na kojem su se vodile pogranične razmirice među brojnim kaštelima, mjesto koje je ispripovijedalo vlastite, mračne legende te tako dalo svoj obol imaginariju srednjega vijeka. Europa, kakovu poznajemo danas, zajedno sa svim svojim civilizacijskim dostignućima, tek je u nastajanju – znanje je neprocjenjivo i čuva se u samostanima. Arapski narodi imaju vojnu, tehničku, kulturnu i znanstvenu prevlast, a iberijski poluotok njihova je zajednička pozornica na kojoj će se susresti. Civilizacijski krugovi se rastavljaju i ponovno sastavljaju. Iz ovoga kaosa izranja Ramíro, spurjanski sin kastiljskog vladara, sa nevjerojatnim talentom za upadanje u nevolje. Scenarist serijala, Jacques Stoquart, razbacivao je svog junaka po svim stranama iberijskog poluotoka, dovodio ga u kontakt sa templarima, razbojnicima, svećenicima, seljacima i iz svega ga izvlačio u raznim stanjima – natučenog, razočaranog, čilog i ornog za nove nevolje i avanture.

Ono što je Ramíra razlikovalo od ostalih avanturističkih junaka, kako prije trideset godina, a tako i danas, je njegova pozadina. Stoquart je, u tom pogledu, ozbiljno shvatio svoj scenaristički zadatak, te su Ramírove epizode vrvile poučnim tablama koje su svoje čitatelje upućivale na otkrivanje maurske španjolske i njenih legendi. Didaktične priče o kraljevima, dvorcima, i arhitekturi popraćene su fotografijama ili crtežima te u Ramírove pustolovine unose potpuno novu dimenziju. Umjesto blijedog avanturističkog stripa, Ramíro postaje reinterpretacija povijesti, a stripovske stranice prostor na kojemu se isprepliće stvarno i nestvarno.

Stiquartove su bile riječi, a vizualni pečat dao je belgijski autor William Vance, koji je modelirao sitnoga, nepočešljanog kastiljanca i čitavu njegovu okolinu. Vance je svu svoju pozornost u ovom slučaju usmjerio na eksterijere, ponešto zanemarujući likove i njihovu dinamiku, kao i njihove međusobne odnose unutar kadra. Naracija je nerijetko prekinuta statičnim vinjetama, iz kojih likovi progovaraju, poput kakvih antičkih heroja pred odlučujuću bitku. No, kada je potrebno prikazati polja, vrištine, zidane utvrde i zabačena sela, Vance briljira, a osam stotina godina stari period povijesti oživljava pred čitateljevim očima.

Priče od kojih je sastavljen ovaj integral – «Kopile» i «Šarlatan», scenaristički su naivne i ne može im se pripisati nikakva težina. Naš Ramíro, hrabar kao kraljević Marko, bez muke se hvata u koštac sa problemima, tek ga tu i tamo shrva osjećaj nemoći, no uskoro se opet pridigne na noge i spreman je da izbije zube još kojemu mauru. Španjolski Robin Hood, vedar i nasmijan, okružen svijetom koji nudi nebrojene mogućnosti za otmicu lijepih djevojaka, dvorsko spletkarenje i redovito klanje pored ceste. Već sama ta činjenica obradovati će sve one koji povraćaju na sam spomen pojma «ozbiljan strip» te u stripu traže onu vrstu zabave u kakvoj su uživali kao djeca. Govoreći o djeci, valjalo bi kazati kako je Ramíro odličan uvod za sve one koji se sa svijetom devete umjetnosti po prvi put susreću. Tko zna, možda ih ove stranice privuku pa u njemu i ostanu.

Hrvatsko izdanje Ramíra, dio je niza integrala koje je objavio zagrebački Bookglobe, a čija je poveznica ime proslavljenog Belgijanca – Williama Vancea. Osim Ramíra u ponudi su XIII, Bruce J. Hawker i Bruno Brazil, a o svima njima čitati ćete uskoro na ovome mjestu. Nažalost, izdanje vrvi prevoditeljsko-lektorsko-redaktorskim pogreškama, za koje se nadamo kako će biti ispravljene u nekom drugom integralu.


Ocjena: 6/10
Cijena: 149 kuna
Izdavač: Bookglobe, 2008.